I ove godine u ožujku na staništima u Draganićkoj šumi moglo se zapaziti veliki poniknuti crveni cvjetovi iscrtani kockastim šarama biljke kockavice. Biljka iznimne osjetljivosti i pod sve većim utjecajem čovjeka na staništa upisana je na crveni popis flore Hrvatske, strogo je zaštićena biljka i zabranjeno je njezino branje. Nekoliko fotografija
Ova biljka ubraja se u porodicu ljiljana s lisnatom nadzemnom stabljikom i podzemnom lukovicom, krase ju veliki zvonasti poniknuti crveni cvjetovi iscrtani kockastim šarama. Staništa kockavice su područja središnje, sjeverne i istočne Hrvatske, ali i nekoliko izoliranih staništa na Velebitu. Draganićka šuma, vlažna i poplavljena livadna tla sa znatnom količinom svjetla, staništa su biljke kockavice.…
Ove godine u svojoj seobi u toplije krajeve ždralovi za odmorišta odobrali su draganićka polja.
Nekoliko fotografija sa snimanja ekipe HRT-a u Draganiću i Vivodini za emisiju Globalna Hrvatska. Prilog o Vivodini 03.srpnja 2021 u 21,10 na HRT-4 u emisiji Globalna Hrvatska a prilog o Draganiću 17.07.2021. u 21,10 na HRT-4. Hvala svim sudionicima.
Bogatu bioraznolikost vlažnog staništa draganiće šume posebno obogaćuje kockavica (Fritilaria meleagris) biljka iz roda ljiljna, osjetljiva i vrlo rijetka vrsta biljke na prirodnim staništima u Republici Hrvtaskoj. Kockavica je zaštićena Zakonom o zaštitit prirode, ugrožena je djelovanjem čovjeka, pretvaranjem njezinog staništa u obradive površine. Draganićaki kockavicu nazivaju kukovač. Od 2011 godine pratimo više ili manje…
Nekoliko fotografija iz draganićke šume povodom Međunarodnog dana šuma. Kockavica (24.03.2019.)Ugrožena i zaštićena biljka Monitoring kockavice u draganićkoj šumi odradili smo na tri lokacije u draganićkoj šumi uz nepredvidive vremenske uvijete. Kockavica je ugrožena biljna vrsta kojoj prijeti izumiranje zbog gubitka njenih prirodnih staništa – vlažnih livada. Zbog negativnog čovjekova djelovanja, ali i prirodnog zaraštavanja…
I ove godine pratiti smo seobu ždralova iz područja sjeverne Europe jednim od tri glavna migracijska puta. Točnije „Baltičko-mađarskim putem“ prolaze južno od nacionalnog parka Hotobáby u Mađarskoj, preko Hrvatske (Draganića) Bosne i Hercegovine, Italije do sjeverne Afrike. Ove impozantne ptice visoke do 120 cm s rasponom krila do 240 cm, lete u jatima i…
Dabar (Castor fiber)Nekoliko fotografija dabra snimljenih ove godine u Franjetićma, od ranog ljeta do početka zime.
