• Boravak ljudi na ovom prostoru potvrđuje  brončani mač pronađen 1966 godine, na arheološkom lokalitetu Ilijina glavica.
  • Mač iz 9. ili 8. st. prije Krista, pripada tipu mačeva Mörigen iz Središnje Europe.
  • Francuski istraživač Andre Blanc u  studiji iz humane geografije „Zapadna Hrvatska” piše da je na prostoru ispod Gradišća bio rimski  put koji je  spajao Krašić sa Draganićem. Više povijesnih izvora navodi stari karavanski put od Zagreba preko Draganića do Dubovca i dalje prema Jadranskom moru.
  • Za vrijeme kralja Bele IV, Ban „Cijele Slavonije” Stjepan Guthekeld 1249. godine uređuje plemićke posjede u srednjevjekovnoj Županiji  Podgorskoj (prvi pisani spomen Draganića). Pretpostavka da su tada uređene i granice s susjednim posjedima.
  • Draganićaki se stoljećima pozivaju slobode i prava navedene u  povelji hrvatsko-ugraskog  kralja Bele IV izdane 4. listopada 1264. godine ratnicima Krešu, Kupiši i Raku.
  • Zbog čestih  provala osmanlijske vojske plemići  Kreščićki sele u Draganić između 1571. i 1580.godine. Potvrdu prava povelje Bele IV, traže u Gradišću 1583. godine, istu potvrđuje kralj Rudolf II.
  • Samostalna i slobodna općina, na čelu općine nalazi se župan biran od  slobodne braće da upravlja općinom zajedno s  braćom, dokumenti ovjereni općinskim pečatom.
  • Najveći ekonomski kapital i vrijednost hrastova šuma ( 6000 jutara u 19. stoljeću jedna od  najvećih uz turopoljsku imovnu općinu)
  • Crkva sv. Jurja na Šipku (Draganić)
  • Arhiđakon Ivan sastavio je popis crkava zagrebačke biskupije 1334. godine,
  • Crkva sv. Jurja u Šipku jedna je od najstarijih u Karlovačkoj županiji
  • Skupovi plemenite braće pod vodstvom župana, održavali su se oko blagdana svetog Filipa.
  • Sastanci „plemenite braće u klupama” crkve svetog Jurja ili na vanjskom dijelu u hladu krošnji drveća.
  • Općina nema rezindencijalni objekt (dvorac, gradinu), središnji objekt je crkva svetog Jurja.
  • Popovi glagoljaši poučavaju đake ili žakne do 1560.god. (škola na Dubovcu)
  • Obitelj Erdődy postavlja svog svećenika 1648.god. (misa na latinskom), slabi autonomnost slobodne Općine
  • Stalni pritisak rezultira i sudjelovanjem u Seljačkoj buni (1573.).
  • Popovi glagoljaši sastavili su glagoljske listine koje proučavamo danas, listine su pisane na pergameni i papiru sve su ovjeravane pečatom.

Listine iz Draganića: 1433, 1436, 1437, 1507, 1513, 1519, 3.1.1519, 1533, 1550.
Listine u Karlovačkoj županiji:
Modruš, Ogulin, Ozalj, Dubovac, Steničnjak, Bosiljevo, Sv.Mikula na Gvozdu, Slunj, Novigrad na Dobri, Belaj, Gaza,Mahično, Orlica kod Karlovca, Fuk (danas Vukmanić) i druge.
Iz zbirke glagoljskih listina „Acta croatica” koju je pripremio i objavio Ivan Kukuljević
Sakscinski 1863.godine obradili smo nekoliko listina povodom obilježavanja obljetnica nastanka.

23. studenog 1433. Odrjan, sin Ivanov, prodaje zemlju Štefanu Iliiću i njegovim sinovima.
Va ime Božie, Bg daj amen. Let gospodnjih 1430 treto teče, novebra 20 tri. Ja Odrijan, sin Ivanovi, govorim i svidočim ta list mojim jezikom, kako prodah Štifanu Ilijiću i nega sinom Kušeti i Blažu i Jureti, nim i nih poslidnim, prodah jim jednu zemlu, ka je pri hrasti na poludnik. Toj zemlji jest kotar ot potoka gori v hrast, ot hrasta niže vrhom po razliv niže prikrižja na uvrati, doli v potok. A međaši su Jurje Fabijanić z bratiju. I tu istu zemlu prodah za 3 grivne, 3 za 70 beči, više rečenomu Štefanu š nega sinom, sa vsim tim sadom, ki je na toj zemlji v tom više rečenom kotaru. I gda predavahu tu istu zemlu, tada ponudih nu meju bratiju bližnu i dalnu, prija kupa štifanova; i gda je netiše bližni kupiti, tada ju prodah više rečenomu Štifanu š nega sinmi. Oni ju mani lipo platiše, a ja ju nim prodah s domitom. Ka bi strana to porekla, plaća gospodinu 30 grivan, a svoi dog (tako) pogubla. I na to biše aldomaš nici dobri ljudi: prvi Šimun sin Benedikov, ke na to Boga molil, 2. Gmazoi sin Stipanov, 3. veliki Laclav, 4. Valent sin Ivanov, 5. Pstane sin Mikov, 6. Jurič sin Ilijin, 7. Jure Fabijanič, 8. Kuše Fabijanić. I na videnie vse bratie ta list bi pisan na pečat plemensku, da je tvrdo i virovano. Va to vrime biše župan Marko v Plemeni.

Pečat je odtrgnut. Izvornik na pergameni.

U Draganiću. Odrjan, sin Ivančačev, iz Draganića, prodaje dvije zemlje Kušeti Štefaniću.

Va ime Božje amen.

Ja Odrjan, sin Ivančaćev, dam vedeti vsakomu i vsim, pred kih lice ta list pride, kao pridah ja moju zemlju oratju Kušete Štefaniću, nega i nemu ostalmu po nem, ja i moje ostalo po mni, prodanim i neodazvanim vekivečnim zakonom ka leži u vratmi u Ostri Vrh, s talikim opelanjem, koliko se moreta obrnuti na Ostrom Vrhu dvanadeste vomi; a druge v uvrati. Ke iste zemle stoje do puti menoga, ki gre vrhom. I toi zemli jest cena 3 zlate tr 60 pinez. I s tu zemlju vi[e imenovanu dah nemu odmita 5 pinez. I poli te zemlje dah nemu op’ene koliko pristoi na t’ isti odmitvišerečeni.

I jošće ja odrjan više rečeni dam vedeti vsakomu, komu se dostoji, kako prodah spet drugu moju zemlju, koj se govori Pričnica, prodah ju tomu istomu Kušeti više rečenomu i nega bratu Blažu, za tri zlate, nim i nih ostalim po nih, ja i moje ostalo po mni, prodanim i neodazvanim vekivečnim zakonom. I poli te zemlje dah nim odmita šest pinez. I s tu zemlju dah općine koliko po tom odmite pristoji. I tim zakonom ah nim tu istu vsu zemlju više pisanu, da ih nemzi bantovati ni ja ni moje ostalo po mni po nijedno vrime, I na to bje zgovar 50 grivanj, ki bi proti tomu govoril: da ostaje našemu gospodinu Graišćaku. I opelah nim tu zemlju. I platiše ju vsu sa vsim naplni. I na tu vsu zemlju biše aldomašnici i kmeti ovodi, ko je prvo Valjek Agnežić., ki je Boga molil, druge je jure Fabijanić, treto je Jure… … … jošće Kuše Fabijanić, tr mikula Fabijanić, jošće Paval Novakov sin, ki je Boga molil na pričnicu, jošće knez Laclav Veliki, jošće Martin Zlobanić i Kelemin Laclaval sin, i takoi Grgur Agnežić. I na to nim dah ta list pod pečat plemensku draganićsku. I va to vrime biše sudac plemenski župan Lovrinac. Ljet božjih 1430 šestotekuća.

Pečat odtrgnut.

IS (kratica za ISUS) NAZARIN

JA ŽUPAN MIHAL BENCETIĆ, BUDUĆI VA TO VRIME PREMENITE BRATJE DRAGANIĆ, DAM NA ZNANJE,..DA PRIKAZA ŠIME BUTKOVI, MIKE BOJNIKOVIĆ, IVAN BUNIKOVIĆ, MAT’KO MIKOVIĆ, PETAR MIKOVIĆ, MARKO MIKOVIĆ KOGANĆAK NIKI POTOK, KADI UČINI RIBNIK, DOBROVOLNIM ZAKONOM VIKUVEČNIM

NEODZVANIM MENI I MOEMU OSTANKU,..I NA TO BIŠE ALDOMAŠNICI, NAPRVO MIHAL BENCETIĆ, KI NA TO BOGA MOLI, IVAN VUČKOVI, GRGUR KUŠEĆAK, ANDRIJ BILIČIĆ, ŠIMUN GRABŽELIĆ, DOMIN PAVAL BILIČIĆ, TOMAŠ FRANETIĆ, BLAŽ DOMALDOVIĆ, MARTIN BLIČIĆ, BRTOL LIPKOVIĆ, PAVAL BRCKOVIĆ, BLAŽ GALOVIĆ… V LETIH GDN (kratica za gospodnji) 1533.

U vrijeme Ilirskog preporoda Ljudevit Gaj piše u Danici ilirskoj (broju 48 iz 1840. godine) o listinama iz Draganića i nastojanju potvrde stečenih prava draganićaka, koje tumači i  Antun Mažuranć,

O glagoljskom nasljeđu u Draganiću koristili  smo izvore : Rudolfa Strohala, Emilija Laszowskog,Branka Fučića,Vatroslava Jagića

Udruga Zraka od 2010. godine istražuje materijale i dokumente vezane za glagoljicu,

U radu se oslanjamo na stručne pojedince, udruge i društva koja njeguju i baštine glagoljicu,

Cilj upoznati i predstaviti lokalnoj zajednici bogatstvo i ljepotu glagoljice, njezin značaj u

nacionalnoj kulturi i povijesti,

Prvo predstavljanje glagoljice realizirano u okviru Poučno-povijesne ceste kroz draganićku šumu,

objava o glagoljici na prvoj info-ploči.

U 2013. godini predstavljamo listinu iz 1433.  godine ,Društvo prijatelja glagoljice gostuje

u Draganiću: Prof.dr. sc. Darko Žubrinić i dramski  umjetnik Stjepan Bahert: Hrvatska

glagoljaška bašćina u kontekstu europske kulture.Kreativne radionice inspirirane glagoljicom.

Istraživanjem i obradom listina spoznali  smo:

  • Župane u vrijeme pisanja listina,
  • Imena i prezimena žitelja navedenih u listinama (prodavatelji, kupci i svjedoci),
  • Aldomaš i njegova obaveza u procesu kupnje-prodaje zemljišta,
  • Nazive zemljišta u plemenitoj općini,
  • Projektni dan glagoljica u OŠ Draganići

Projektni dan u OŠ Draganići,  listopad 2018,

U gostima učiteljica Mirjana Grubišić i mali glagoljaši iz PŠ Oštarije,predavanja, druženje, igre inspirirane glagoljicom.

Izrada glagoljičnog slova „D” dimenzija  100×100 cm od siporeks blokova  i postavljenog na betonsku podlogu realizirali su učenici 2. i 3. razreda, smjer suhe gradnje Mješovito obrtničke škole iz Karlovca.