Brojne glagoljaške listine sakupio je Ivan Kukuljević Sakscinski i priredio u djelu Acta Croatica, jedan dio objavljenih listina čine i listine iz Modruša, Dubovca, Otoka (Mekušja), Ribnika, Ozlja i Draganića i drugih mjesta današnje Karlovačke županije. Velik broj glagoljaških listina i bravijara nalazi se u muzejima i knjižnicama u svijetu Pariz, Kijev itd.
O važnosti glagoljice u Europskom kontekstu govori nam i pismo pape Inocenta IV., Senjskom biskupu Filipu o papinom dopuštenju da biskup vrši bogoslužje na crkvenoslavenskom jeziku iz knjiga pisanih glagoljicom. Njegova važnost je u tome da po prvi put jedan katolički biskup dobiva dopuštenje da služi misu na materinjem jeziku. Pismo je jasan i izravan dokaz prihvaćanja glagoljice i slavenskog bogoslužja u hrvatskim krajevima. Time je postavljen temelj za ulazno razdoblje hrvatske glagoljične kulture u XIV. i XV. stoljeću. Pismo se danas čuva u Tajnom vatikanskom arhivu.
Glagoljicu su istraživali i o njoj pisali Ivan Kukuljević Sakscinski, Ljudevit Gaj u časopisu „Danica“, Radoslav Lopašić, Rudolf Strohal, Vladimir Mažuranić, Vatroslav Jagić, u novije vrijeme akademik Josip Bratulić, Darko Žubrinić, Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba, Mali glagoljaši iz Zadra i učenici PŠ Oštarije.
Važnost i značaj glagoljice u povijesti i kulturi hrvatskog naroda prepoznata je 2014. godine kada je glagoljica odlukom Ministarstva kulture uvrštena na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske tijekom predsjedanja Europskom unijom u mandatu od 1. siječnja do 1. srpnja 2020. godine jasno je isticala glagoljicu kao kulturni indentitet Republike Hrvatske.
Udruga Zraka iz Draganića od 2010 godine istražuje glagoljicu na prostoru Plemenite draganićke općine prezentirali smo danas poznate listine iz 1430, 1436, 1463, 1507, 1519 (dvije) 1550 (dvije) i 1553 godine. U suradnji s Društvom prijatelja glagoljice organizirali smo predavanja i radionice 2013 godine, gosti predavači prof. Darko Žubrinić i gospodin Stjepan Bahert. Predavanje na Stručnom skupu 2016 godine o značaju i važnosti glagoljice u nacionalnim ali i europskim okvirima održala je profesorica Biserka Draganić. U suradnji s OŠ Draganić 2018 godine organizirali smo projektni dan na temu glagoljica i ugostili učenike i nastavnike PŠ Oštarije.
Valorizirajući izvore iz prošlosti i današnja nastojanja u prezentaciji i popularizaciji glagoljice u 2019 godini odlučili smo se za izradu slova „D“ i njegovo postavljanje u park OŠ Draganići. Postavljeno glagoljično slovo ima tri značenja, slovo „D“ , broj „5“ i značenje „dobro“, slovo je ujedno i prvo slovo mjesta Draganić. Pomoć u realizaciji projekta pružila nam je MIOŠ iz Karlovca, školska ustanova koja provodi osposobljavanje učenika za zanimanja graditeljske struke. Učenici drugog i trećeg razreda MIOŠ-a smjer monter suhe gradnje Ivan Mlinarić, Stipe Kezić, Ivan Škrtić, Antonio Budišćak uz stručnog učitelja Safeta Šumara i domara škole Petra Svilića izradili su slovo, koristeći siporeks blokove i vezivni materijal u izradi.
